Приказивање постова са ознаком besplatan javni prevoz. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком besplatan javni prevoz. Прикажи све постове

среда, 26. јун 2013.

B92Đilas: Metro kreće za dve godine


Beograd -- Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas najavio je početak izgradnje gradskog metroa najkasnije za dve godine. EBRD će odobriti kredit za metro od 600 miliona evra.



"Ukoliko budemo imali podršku držve Srbije, čija je garancija neophodna za ovako veliki posao, radovi na prvoj liniji od Novog Beograda do Vukovog spomenika mogu početi za 24 meseca", rekao je Đilas novinarima u Skupštini Beograda koja raspravlja o rebalansu gradskog budžeta za 2013. godinu.

Prema njegovim rečima, na osnovu međudržavnog sporazuma Francuska će finansirati vodove i elektropreme za metro, a građevinski radovi biće plaćeni kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

"Dogovorili smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a pregovarali smo sa njima gotovo godinu i po dana, i pre neki dan smo dobili zvanično pismo o odobrenju kredita za finansiranje građevinskih radova, čija je projektna vrednost 600 miliona evra", objasnio je Đilas.

Gradonačelnik Beograda je istakao da je za dobijanje tog kredita neophodna i garancija države Srbije, ali da će grad moći sam da vraća taj kredit.

"Taj kredit će biti ugovoren od danas za godinu i po dana, uz grejs period od pet godina, što znači da se prva rata biti u 2020. godini, kada će grad, po sadašnjem iznosu kredita, vraćati negde oko 30 miliona evra i neće nam predstavljati problem da na taj iznos dodamo i godišnji iznos rate za prvu liniju metroa", kazao je Đilas i dodao da očekuje da će grad taj kredit vraćati u narednih 20 do 25 godina.

Đilas je dodao da će ove nedelje u Francuskoj imati više sastanaka sa kompanijam koje rade plan izgradnje beogradskog metroa.

"Ostaje da francuska firma Ežis, koja je uradila projekat prve trase metroa, uradi idejni projekat i studiju opravdanosti, posle čega počinju formalni pegovori sa EBRD-om oko uslova kredita", rekao je Đilas.

Đilas se osvrnuo i na kritike o prezaduženosti Beograda i naveo da od 650 miliona evra, koliki je predviđeni budžet grada, rate kredita ne prelaze 10 odsto te vrednosti.

"To znači da nam je rata oko 60-ak miliona evra i to je isto kao kad neki građanin ima platu 500 evra, a kupi veš mašinu ili televizor i plaća ratu od 50 evra. Složićete se sa mnom da to nije prezaduženost kućnog budžeta", naveo je Đilas i dodao da isto važi i za Beograd i da takvi projekti doprinose razvoju grada.

Metro, kako je ocenio, jeste razvojna šansa Beograda.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas izjavio je da će, s druge strane, današnjim rebalansom gradskog budžeta biti smanjena infrastrukturna ulaganja u grad u ovoj godini.

"Rebalansom su smanjena infrastrukturna ulaganja. Morali smo ove godine da odustanemo od izgradnje Doma zdravlja na Labudovom brdu, ali i od nekih ozbiljnih infrastrukturnih projekata. To nije dobro, jer ako se nastavi u tom pravcu onda će grad morati da se zaustavi. Kada se zaustavi Beograd zaustaviće se i Srbija", ocenio je Đilas.

On je rekao i da je grad bio prinuđen da uzme nove kredite koji su namenjeni za izgradnju obdaništa i osnovne škole u naselju Stepa Stepanović, kao i za nabavku 30 novih tramvaja. Đilas je podsetio i da je nedavno nabavljeno i 200 novih autobusa.
Antić: Da vidimo imamo li snage za metro

Predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić rekao je da će beogradska i republička vlast narednih meseci zajedno sagledati da li "imaju snage za projekat izgradnje beogradskog metroa".

"Treba svi zajedno da sagledamo da li smo kao država i grad u mogućnosti da jedan takav projekat iznesemo", rekao je Anitć.

Povodom zahteva odborničke grupe DSS-a za raskidanje ugovora sa kompanijom "Apeks solušn tehnolodži", koja rukovodi sistemom Bus plus naplate karata, Antić je rekao da gradska vlast treba da analizira zašto građani ne prihvataju ovaj sistem, te da nije isključeno da Beograd uđe u pregovore sa Apeksom i ponovo preuzme naplatu karata.

Prema njegovim rečima, današnja odluka o rebalansu budžeta je objektivna posledica smanjenja prihoda na nivou cele Srbije. Antić je dodao i da rebalans obezbeđuje nastavak vođenja socijalne politike, kao i da će biti očuvani svi vidovi socijalnih davanja.

"Mi smo danas doneli odluku o dodatnom zaduženju grada za oko 60 miliona evra, ja nisam srećan zbog toga, ali na žalost to je posledica objektivnog smanjenja naših prihoda", rekao je predsednik gradskog parlamenta.

Izvor: Beta, Tanjug

Beograd -- Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas najavio je početak izgradnje gradskog metroa najkasnije za dve godine. EBRD će odobriti kredit za metro od 600 miliona evra.
Dragan Đilas (Tanjug, arhiva)
Dragan Đilas (Tanjug, arhiva)

"Ukoliko budemo imali podršku držve Srbije, čija je garancija neophodna za ovako veliki posao, radovi na prvoj liniji od Novog Beograda do Vukovog spomenika mogu početi za 24 meseca", rekao je Đilas novinarima u Skupštini Beograda koja raspravlja o rebalansu gradskog budžeta za 2013. godinu.

Prema njegovim rečima, na osnovu međudržavnog sporazuma Francuska će finansirati vodove i elektropreme za metro, a građevinski radovi biće plaćeni kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

"Dogovorili smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a pregovarali smo sa njima gotovo godinu i po dana, i pre neki dan smo dobili zvanično pismo o odobrenju kredita za finansiranje građevinskih radova, čija je projektna vrednost 600 miliona evra", objasnio je Đilas.

Gradonačelnik Beograda je istakao da je za dobijanje tog kredita neophodna i garancija države Srbije, ali da će grad moći sam da vraća taj kredit.

"Taj kredit će biti ugovoren od danas za godinu i po dana, uz grejs period od pet godina, što znači da se prva rata biti u 2020. godini, kada će grad, po sadašnjem iznosu kredita, vraćati negde oko 30 miliona evra i neće nam predstavljati problem da na taj iznos dodamo i godišnji iznos rate za prvu liniju metroa", kazao je Đilas i dodao da očekuje da će grad taj kredit vraćati u narednih 20 do 25 godina.

Đilas je dodao da će ove nedelje u Francuskoj imati više sastanaka sa kompanijam koje rade plan izgradnje beogradskog metroa.

"Ostaje da francuska firma Ežis, koja je uradila projekat prve trase metroa, uradi idejni projekat i studiju opravdanosti, posle čega počinju formalni pegovori sa EBRD-om oko uslova kredita", rekao je Đilas.

Đilas se osvrnuo i na kritike o prezaduženosti Beograda i naveo da od 650 miliona evra, koliki je predviđeni budžet grada, rate kredita ne prelaze 10 odsto te vrednosti.

"To znači da nam je rata oko 60-ak miliona evra i to je isto kao kad neki građanin ima platu 500 evra, a kupi veš mašinu ili televizor i plaća ratu od 50 evra. Složićete se sa mnom da to nije prezaduženost kućnog budžeta", naveo je Đilas i dodao da isto važi i za Beograd i da takvi projekti doprinose razvoju grada.

Metro, kako je ocenio, jeste razvojna šansa Beograda.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas izjavio je da će, s druge strane, današnjim rebalansom gradskog budžeta biti smanjena infrastrukturna ulaganja u grad u ovoj godini.

"Rebalansom su smanjena infrastrukturna ulaganja. Morali smo ove godine da odustanemo od izgradnje Doma zdravlja na Labudovom brdu, ali i od nekih ozbiljnih infrastrukturnih projekata. To nije dobro, jer ako se nastavi u tom pravcu onda će grad morati da se zaustavi. Kada se zaustavi Beograd zaustaviće se i Srbija", ocenio je Đilas.

On je rekao i da je grad bio prinuđen da uzme nove kredite koji su namenjeni za izgradnju obdaništa i osnovne škole u naselju Stepa Stepanović, kao i za nabavku 30 novih tramvaja. Đilas je podsetio i da je nedavno nabavljeno i 200 novih autobusa.
Antić: Da vidimo imamo li snage za metro

Predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić rekao je da će beogradska i republička vlast narednih meseci zajedno sagledati da li "imaju snage za projekat izgradnje beogradskog metroa".

"Treba svi zajedno da sagledamo da li smo kao država i grad u mogućnosti da jedan takav projekat iznesemo", rekao je Anitć.

Povodom zahteva odborničke grupe DSS-a za raskidanje ugovora sa kompanijom "Apeks solušn tehnolodži", koja rukovodi sistemom Bus plus naplate karata, Antić je rekao da gradska vlast treba da analizira zašto građani ne prihvataju ovaj sistem, te da nije isključeno da Beograd uđe u pregovore sa Apeksom i ponovo preuzme naplatu karata.

Prema njegovim rečima, današnja odluka o rebalansu budžeta je objektivna posledica smanjenja prihoda na nivou cele Srbije. Antić je dodao i da rebalans obezbeđuje nastavak vođenja socijalne politike, kao i da će biti očuvani svi vidovi socijalnih davanja.

"Mi smo danas doneli odluku o dodatnom zaduženju grada za oko 60 miliona evra, ja nisam srećan zbog toga, ali na žalost to je posledica objektivnog smanjenja naših prihoda", rekao je predsednik gradskog parlamenta.

Vest preuzeta sa portala B92.

понедељак, 1. април 2013.

Predlozi Udruženja:
- Besplatan prevoz u Beogradu u "Krugu dvojke"
- Besplatan prevoz za sve mlade do završetka srednje škole
- Razvoj šinskog transporta radi smanjenja troškova transportnog sistema grada
- Besplatan javni prevoz u vandrednim situacijama

среда, 6. март 2013.

Deutsche Welle: Organizovano švercovanje u gradskom prevozu

Grupa Tribus u Slovačkoj se organizovala na internetu da bi olakšala švercovanje u gradskom prevozu. Svaki član plaća mesečni iznos, a onaj koga uhvate kontrolori, dobija novac za plaćanje kazne iz tako stvorenog fonda.

Veliki problem za gradska saobraćajna preduzeća u Slovačkoj - sve je više grupa koje imitiraju Tribus. Mladi u Slovačkoj hronično pate od manjka novca, pokušavaju da uštede gde god je to moguće.
„Mi zapravo poznajemo svakog kontrolora. I pored toga, mora da se dobro pazi. Nema više čitanja dok se vozim - ali na to se čovek navikne."
Ivan je profesionalac. Već šest godina se švercuje i nikada ga nisu uhvatili. I pored toga, svakog meseca plaća tri evra u kasu Tribusa. To mu se isplati.
„Udružili smo se i to nam daje snagu. Ako nekoga uhvate, kazna se plaća iz zajedničke kase. To se isplati.“

Kazna za švercovanje u Bratislavi iznosi 40 evra
Ein Kontrolleur des Karlsruher Verkehrsverbunds (KVV) überprüft am 18.03.2011 in einer Straßenbahn in Karlsruhe mit einem Handlesegerät die Fahrkarte eines Fahrgastes. Der wirtschaftliche Schaden durch Schwarzfahrer wird durch den KVV auf mehr als vier Millionen Euro im Jahr geschätzt. Foto: Uli Deck dpa/lsw (zu lsw Korr _ Kopfgeldjäger in der Tram - Kontrolleure auf Tour_ vom 29.03.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Kontrola u gradskom prevozu
To je mnogo novca ako se zna da je prosečna plata u Slovačkoj 750 evra. Ivan tvrdi da su cene karata u javnom prevozu bezobrazno visoke i da se on sa svojim istomišljenicima bori za besplatan prigradski saobraćaj.
„Kada bi autobusi i tramvaji bili besplatni, njima bi se prevozilo mnogo više ljudi. Ali, ovde radije svako ide na posao svojim automobilom. Stalno imamo zastoje i buku."
Na internetu, Tribus sam daje instrukcije grupama koje žele da isto postupa. Na Tribusovoj internet-prezentaciji nisu samo fotografije svih kontrolora, već i uputstvo za formiranje grupe onih koji se švercuju.
Mnogi bi voleli da se učlane u Tribus

„Dobijamo mnogo pisama u kojima piše: hej, to što radite je odlična ideja, i mi bismo vam se priključili. Na to obično odgovaramo da krug ne sme da bude preveliki i da je bolje da sami osnuju svoju grupu. Kod nas nisu učlanjeni samo studenti već i ljudi sa normalnim zaposlenjem - jedan nastavnik jedan prodavac, čak i jedan inženjer".
Za javni gradski prevoz u Bratislavi Tribus predstavlja trn u oku. I pored toga, o tom problemu nadležni radije - ćute. Jedini odgovor menadžera za sada je - drastično poskupljenje karata.

Članak preuzet sa Deutsche Welle

 

петак, 1. март 2013.

Zaslužujemo bolji i besplatan javni prevoz!

Slika preuzeta sa sajta: Free Public Transport

U subotu 2.marta Udruženje ljubitelja železnice obeležava Svetski dan besplatnog javnog prevoza deljenjem letaka i razgovorom sa sugrađanima. Za besplatan javni prevoz zalaže se 38 udruženja iz 22 države sveta.


Ciljevi besplatnog transporta su smanjenje zavisnosti od nafte, poboljšanje životne sredine u gradovima, prevoz dostupan svima, i uopšte čistiji i funkcionalniji gradovi. U energetskim strategijama i debatama o klimatskim promenama pitanje saobraćaja se vrlo često zapostavlja, i to ne samo u Srbiji - naročito pitanje automobilskog saobraćaja, kao najodgovornijeg za zagađenje i efekat staklene bašte, koji za društvo čini i veliki ekonomski teret.

Koliko nas stvarno košta automobilski saobraćaj?


Automobili zauzimaju 86% saobraćajnih površina Beograda, a prevezu svega 20% putnika. Najveći deo ulaganja u infrastrukturu, a samim tim i izuzetno veliki deo novca poreskih obveznika se troši na automobilski transport. Najveći deo saobraćajnih nezgoda napravi automobilski saobraćaj, ostavi najviše poginulih, povređenih, najviše materijalne štete, zagađenja, a sve to plaćaju građani kroz budžet za lečenje astmatičara, povređenih u nezgodama, za stres i lečenje oboljenja nastalih zbog stresa… U najvećem delu Beograda, nemoguće je proširivati kapacitete za automobile bez rušenja kuća, što bi bilo preskupo i često neprihvatljivo. Već sada su zbog automobila građanima oduzete zelene površine, deci i mladima uskraćeni prostori za igru i sport, i, uopšte, svi građani ispaštaju zbog planiranja grada orijentisanog pre svega na automobile.


Da li je naplata prevoza zaista važna?


Višedecenijska praksa u Beogradu je da se 60% - 70% troškova javnog prevoza finasira iz budžeta grada, i preraspodela budžeta u korist besplatnog javnog prevoza i nije tako velika. U svetu je mali broj primera velikih gradova koji naplatom karata uspevaju da pokriju više od polovine troškova javnog prevoza; uostalom, mnoštvo automobila i stajanje gradskog prevoza u automobilskim zastojima u velikoj meri povećavaju troškove i smanjuju efikasnost gradskog prevoza. Uz zanemarivanje, nije ni čudo da je gradski prevoz skup, spor, neugrejan, prljav, i raspada se. Besplatan javni prevoz je primenilo 49 gradova u 17 država sveta. Većina njih su srednje veličine, ali ima i megalopolisa, poput kineskog Čonkinga, gde besplatan prevoz već daje odlične rezultate. Iz prakse svih tih gradova znamo da se tamo u javnom prevozu povećao broj korisnika, on je postao efikasniji, broj automobila se značajno smanjio, a samim tim i trošenje budžeta na proširivanje ulica je postalo nepotrebno.

Budućnost prevoza

Za kvalitetan javni prevoz, u gradovima veličine Niša, Novog Sada, Beograda i Kragujevca neophodno je unapređivanje i razvoj šinskih sistema, tramvaja i prigradskih železnica, a u slučaju Beograda i metroa. Naravno, to treba da prati i unapređenje prostora za kretanje pešaka i biciklista, kako bi za najveći deo građana odricanje od kretanja automobilom bio izbor, a ne prisila.


Pod ovim se ne podrazumeva potpuno ukidanje automobila, već svođenje prevoza automobila na neophodan minimum, u slučajevima kada je automobil i dalje nezamenljiv.


Karlo Polak
diplomirani saobraćajni inženjer